Uzroci recesije desni

Nedostatak vremena ili stres često su razlog zbog kojeg se čovjek navikne na lošu tehniku oralne higijene. Pri pokretima ribanja četkicom za zube vrhovi vlakana četkice uvijek iznova prelaze preko istog mjesta na rubu desni. Pritom se desni ozljeđuju djelovanjem sile. Tijekom zacjeljivanja rub desni se povlači.

Kako bi se izbjegle recesije desni, tehniku oralne higijene potrebno je optimizirati i, ako je potrebno, ispraviti. Isto tako, redovite kontrole u stomatološkoj ordinaciji mogu pomoći da se eventualni znakovi recesije desni rano prepoznaju.

Upotreba četkica za zube s tvrdim vlaknima također povećava rizik od razvoja recesija desni. Iz tog se razloga može preporučiti četkica za zube sa srednje tvrdim ili mekim vlaknima.

Osobe s tanjim tipom desni u načelu su sklonije recesijama desni od osoba s debljim tipom desni. Tip desni uglavnom je genetski predodređen. Stoga bi osobito osobe s tankim tipom desni trebale posvetiti posebnu pozornost optimizaciji svoje kućne oralne higijene.

Debljina desni može se utvrditi pri stomatološkoj kontroli. Posebno bi prije početka ortodontskog liječenja trebalo procijeniti rizik od nastanka recesija desni.

Ortodontsko liječenje može se provoditi mobilnim (mobilni aparatić) ili fiksnim napravama (bravice). Rizik od nastanka recesija desni posebno je povećan pri upotrebi fiksnih naprava.

Recesije desni javljaju se kod oko 20 posto odraslih osoba koje se podvrgnu ortodontskom liječenju. Kod mladih mlađih od 16 godina recesije desni nalaze se znatno rjeđe nakon što završe ispravljanje položaja zuba.

Recesije desni mogu se pojaviti i tijekom ortodontskog liječenja i još nekoliko godina nakon njegova završetka.

Pušenje cigareta ima niz negativnih učinaka na cijelo ljudsko tijelo. Osim što skraćuje očekivani životni vijek, pušači znatno češće pate i od promjena sluznice, sve do karcinoma usne šupljine.

Pušači koji puše više od 20 cigareta dnevno imaju znatno više recesija desni od nepušača. Zbog smanjene otpornosti rub desni kod pušača osjetljiviji je, primjerice, i na mehaničko djelovanje vlakana četkice za zube.

Zbog općenito slabije prokrvljenosti desni kod pušača, kod njih se ne bi trebali provoditi kirurški zahvati. Tek nakon uspješnog prestanka pušenja može se pristupiti eventualno indiciranom kirurškom prekrivanju ogoljenih površina korijena.

Uz burmut, duhan za žvakanje najčešći je oblik konzumacije bezdimnog duhana. Duhan za žvakanje stavlja se u rastresitom obliku ili pakiran u vrećice ispod gornje usne i tako dolazi u dodir s oralnom sluznicom. Pritom duhan osim nikotina otpušta i otrovne tvari, koje mogu biti i kancerogene.

Djelovanjem nikotina razvija se učinak duhana za žvakanje koji stvara ovisnost. Konzumenti time postaju ovisni.

Duhan za žvakanje uzrokuje iritaciju oralne sluznice kao i recesije desni. Iritacije se nakon prestanka upotrebe duhana za žvakanje mogu povući. Međutim, recesije desni ostaju i nakon prestanka konzumacije te ih stoga po potrebi treba kirurški liječiti.

Često igranje pirsinzima navika je koja može štetno djelovati na zube i desni. Oko 80 posto osoba koje nose pirsing na odgovarajućim dodirnim mjestima pokazuje i gubitak samog tvrdog zubnog tkiva, a u 25% slučajeva javljaju se i recesije desni.

Nakon uklanjanja pirsinga pojedina recesija desni ostaje te je stoga, ovisno o okolnostima, treba kirurški liječiti.

Nakon liječenja parodontitisa u pravilu se uočava povlačenje desni. Kod parodontnog liječenja ono je, međutim, poželjno jer skupljanjem ruba desni neželjeni parodontni džepovi mogu zacijeliti.

Za razliku od recesija desni kod osoba bez parodontitisa, skupljanja nastala tijekom zacjeljivanja desni ne mogu se ponovno poništiti.